Fotografije: Juan K design, Nautor’s Swan, Studio Borlenghi
Od ranog djetinjstva jedrenje i more oblikovali su život i karijeru jednog od vodećih svjetskih pomorskih arhitekata. Argentinski genijalni um dizajnirao je osvajače olimpijskih zlata, pobjednike Volvo Ocean Racea i inovativne ClubSwanove jedrilice
Juan Kouyoumdjian ili Juan K. strast prema nautici pretvorio je u profesiju. Nakon što je diplomirao na Sveučilištu Southampton u Engleskoj, počeo je raditi na brojnim jedriličarskim projektima, a 1997. godine osnovao je studio za dizajn.
Danas je jedan od vodećih svjetskih pomorskih arhitekata čiji su brodovi osvojili dvije zlatne olimpijske medalje i tri legendarne regate, poput Volvo Ocean Racea, sudjelovali u šest kampanja za America’s Cup te obarali brojne rekorde u offshore jedrenju. Rambler 88, ABN Amro I, Ericsson 4, Groupama 4 samo su neki projekti koji su proslavili argentinskog genijalca. Juan Kouyoumdjian dizajner je i ClubSwan jedrilica poput ClubSwana 36 na kojima se jedrila prva ClubSwan regata u Hrvatskoj – ClubSwan 36 ACI Cup, ClubSwana 50, ClubSwana 80 i gotovo 43 metra duge „zvijeri” – ClubSwana 125.
Od ranog djetinjstva jedrenje i more su poput vještog kipara oblikovali život i karijeru Juana Kouyoumdjiana. Odrastanje u Buenos Airesu obilježile su mu brojne offshore regate na kojima je jedrio sa svojim ocem.
„Jedrenje je moja strast, a pomorski arhitekt oduvijek je bilo zanimanje kojim sam se želio baviti. Nikada nisam razmišljao o nečem drugom jer je plovidba jedno od posljednjih područja koje nam omogućuje da budemo slobodni na ovom planetu. Dizajniranje brodova, boravak na moru i sam doživljaj jedrenja omogućuje nam da zadržimo taj kontekst slobode koji svakim danom sve više gubimo i da ostanemo što više povezani sa slobodnim svijetom”, započeo je Juan Kouyoumdjian svoj strastveni ekspoze o jedrenju kao načinu života.
Sa 17 godina nakon završenog prvog semestra na argentinskom tehnološkom institutu Juan je krenuo put Engleske, na ugledno Sveučilište u Southamptonu, gdje je nekoliko godina kasnije stekao diplomu inženjera. Budući da je praksu tijekom studija odradio kod legendarnog Philippea Brianda, dobio je priliku raditi na francuskom izazivaču za 29. izdanje America’s Cupa. Potom je još pet puta sudjelovao na projektima vezanima uz najvažniji jedriličarski trofej na svijetu.
„America’s Cup sam je vrh jedrenja. Traži posebnu vrstu energije, posvećenosti, kreativnosti i žrtve kako bi cijeli tim bio uspješan. Na početku karijere imao sam tri cilja. Pobijediti na olimpijskim igrama, što mi je uspjelo dva puta, zatim osvojiti regatu oko svijeta, što sam učinio tri puta, i slaviti na America’s Cupu. Ovo posljednje još čekam…”
Kako biste opisali svoj pristup dizajniranju brodova?
„Dizajn brodova ples je između znanosti i umjetnosti jer je brod podložan aerodinamici i hidrodinamici. Ključ je uspostaviti ravnotežu između njih i transformirati u energiju kako bi jedrilica uspješno jedrila. Pronalaženje te ravnoteže umjetnost je pri dizajniranju brodova. Za razliku od tzv. komercijalnih brodova gdje je marketing u mnogo slučajeva važniji od kreativnosti i performansi, u natjecateljskim projektima možemo se najviše izraziti, vodeći računa o pravilima klase. Imamo veliku slobodu izražavanja jer je po mnogočemu riječ o jedinstvenim primjercima brodova. Za dizajn morate biti mentalno otvoreni, pokušavati promijeniti pravila igre te smisliti nešto novo i radikalno. Pritom računala mogu pomoći u nekim simulacijama, ali u dizajniranju je ljudski faktor i dalje presudan.”
Dizajnirali ste brodove za America’s Cup, Volvo Ocean Race, Vendée Globe. Kada biste trebali izabrati samo jedan projekt koji vas opisuje, koji bi to bio?
„ABN Amro I, pobjednik Volvo Ocean Racea 2005./2006. s velikom razlikom. Pred start regate bilo je je nepovjerenja jer se taj brod uvelike razlikovao od brodova Brucea Farra koji su dotad dominirali scenom. Imao je, primjerice, dva kormila. Osim toga bio sam vrlo blizak s timom i to je projekt koji mi je iznimno drag. Moram spomenuti i ClubSwan 125 nazvan Scorpio za koji nam je trebalo četiri godine da ga razvijemo.”
