Fotografije: Arsen Miletić, Frank Heuer, Lili Bašić, Petar Lupić
KVARNER – EUROPSKA REGIJA GASTRONOMIJE
Upoznajte tri lica Kvarnera i doživite bogatstvo okusa uz autentična jela primorske, otočne i goranske kuhinje te lokalna vina od autohtonih sorti
Kvarner, prostor gdje se gorje spušta prema obalama Jadrana, a zrak nosi mirise mediteranskog bilja i soli, regija je s bogatom turističkom poviješću čiji su počeci elegantno utkani u vizure Opatije. No iza kulisa plemićkih vila i šetnica uz more odvija se dublja, slojevita priča – priča o okusima koji su se stoljećima oblikovali pod utjecajem jedinstvenog spoja klime, krajolika i tradicije.
Kvarner je oduvijek bio prostor vrhunske gastronomije i izvrsnih vina, zbog čega ga rado biraju ljubitelji autentičnih kulinarskih doživljaja. Na raskrižju kultura i civilizacija, uz skladan spoj mora, otoka i planina te isprepletanje maritimne i kontinentalne klime, razvila se bogata paleta prepoznatljivih lokalnih namirnica. To gastronomsko nasljeđe i danas se njeguje i nadograđuje u jelima primorske, otočne i goranske kuhinje, a zaokružuju ga vina od autohtonih sorti.
Upravo zahvaljujući tim posebnostima, kao i visokoj kvaliteti ugostiteljske ponude – zbog koje su kvarnerski restorani već dugi niz godina prisutni u svjetskim vodičima poput Michelina, Gault&Millaua i JRE-a – Kvarner je, kao jedina regija u Hrvatskoj, ponio titulu europske regije gastronomije za 2026. godinu.
Najbolji način da saznate zašto je baš Kvarner nositelj te prestižne titule jest da doživite bogatstvo njegovih okusa kušajući tri autentične kuhinje – primorsku, otočnu i goransku.
Gastronomiju primorske kuhinje (opatijska rivijera, Rijeka i njezin prsten, crikveničko-vinodolska rivijera) oblikovao je život ljudi između gorovitog zaleđa i obale. U toj su se regiji tijekom povijesti miješali razni utjecaji: dvorska kuhinja knezova Frankopana, građanska kuhinja stanovnika austrijskih, čeških i mađarskih korijena te narodska kuhinja ribara i težaka. U plodnim dolcima kraškoga terena uzgajaju se žitarice, voće, povrće i vinova loza. Strme obale prema moru ljudi suhozidima pretvaraju u terasaste vrtove, a namirnice se ovdje redaju i uzgajaju na određenim nadmorskim visinama. Tik uz more su maslinici i stabla smokava, slijede voćnjaci maruna i trešanja, zatim dolaze vinogradi te povrtne kulture s broskvom (vrsta zimske kupusnjače, srodnica kupusa i rođakinja kelja) i omiljenim kapuzom (kupusom). Poviše su pašnjaci za ovce i divlje konje. Cijelo priobalje obraslo je ljekovitim i začinskim biljem – timijanom, kaduljom, šumama lovora, ružmarinom, vrijeskom, pelinom te izdancima divljeg češnjaka i šparogama. Bujične vode s planina nose lišće i organski materijal uzrokujući taloženje plavoga mulja u moru. On je izvrsno stanište za kvarnerske škampe koji pripremljeni na buzaru ili na žaru slove za jedan od simbola primorske kuhinje.
